Izbora u BiH će biti i bez izmjena Izbornog zakona

Dragan Čović, lider HDZ-a, nakon nekoliko sastanaka u Briselu izjavio je da bi BiH, ne bude li dogovora o izmjeni Izbornog zakona do kraja ove godine, mogla upasti u daleko veću krizu jer ne bi bilo uslova za sprovođenje izbora.

– Ako nema dogovora, izbora vjerovatno neće biti, iako neki misle da se mogu organizovati. Ja na to kažem da će biti kao u Mostaru, gdje nismo imali izbore 12 godina jer nisu postojali uslovi za to – rekao je Čović, koji je samo dan kasnije rekao da vjeruje da se uz malo napora i dobre volje može doći do dogovora.

On je rekao da je Izborni zakon BiH simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka, koja se mora završiti već iduće sedmice, kada se očekuje nova posjeta Metjua Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu, i Angeline Ajhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove.

– Vjerujem da je uz malo napora i dobre volje moguće postići dogovor, stvoriti ambijent da se iduće godine normalno organizuju izbori, a očuva BiH na euroatlantskom putu. Mnogo toga će biti jasnije krajem iduće sedmice, kada će razgovori u ovoj fazi biti definitivno završeni. Ako budemo uspješni, onda je za očekivati da već u prvom ili drugom mjesecu naredne godine ta rješenja usvojimo u parlamentarnoj proceduri – rekao je Čović.

Bakir Izetbegović, lider SDA, smatra da su Hrvati frustrirani jer ne mogu izabrati jednog člana Predsjedništva BiH, ali da su spremni tu da pomognu.

– S druge strane, tražimo da se zaustavi ono što se radi u odnosu na parlamentarnu većinu u FBiH. Ovaj diktat koji rade HNS i HDZ, guranje prsta u oko, to mora prestati – rekao je Izetbegović.

I Milorad Dodik, lider SNSD-a, dan ranije, odnosno u ponedjeljak, rekao je da postoji mogućnost da vladajuće partije u Republici Srpskoj bojkotuju izbore ukoliko se u njih budu miješali stranci, što su opozicione partije odbile kao mogućnost.

I danas su u Parlamentarnoj skupštini BiH izbori naredne godine bili tema sastanka predstavnika Naše stranke, SDP-a, Naroda i pravde, SDS-a, PDP-a i DNS-a. Na tom sastanku naglašeno je da je održavanje izbora 2022. godine neupitno te da će ove partije insistirati na transparentnim i poštenim izborima.

Nakon ovog sastanka saopšteno je da pozivaju sve relevantne domaće i međunarodne institucije da se obezbijedi tehnološka podrška održavanju izbora koja će spriječiti izborne krađe te da prijetnje vladajućih stranaka SNSD-a i HDZ-a o neodržavanju izbora nisu prihvatljive.

Kao i političari, i analitičari nisu načisto kada je riječ o održavanju izbora, ali i mogućnosti dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Analitičar Vojislav Savić smatra da je nezahvalno govoriti o konkretnim prognozama kada je riječ o Izbornom zakonu, naročito kada je riječ o BiH, ali da treba pratiti kako se razvija situacija u dijalogu između bošnjačkih i hrvatskih partija u FBiH.

– Zasad nema nikakvih naznaka da je dogovor na vidiku, izjave koje zvaničnici daju su uglavnom šture i bez konkretnih informacija. Najveću žabu u tom slučaju mora da proguta SDA, jer je Hrvatska očigledno izlobirala da se pitanje Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja Hrvata u FBiH konačno riješi“, rekao je Savić.

Što se tiče izbora, Savić smatra da ih u Mostaru nije bilo 12 godina, tako da je sve moguće ako se ne ispune uslovi, te da je siguran da ukoliko bude nekih nametanja da će ih srpska strana odbiti.

– Unutrašnji koncenzus je neophodan uslov za funkcionisanje političkog sistema BiH u budućnosti, jer nacionalni i entitetski veto sigurno neće stajati u ladici ako bude suprotno od toga – zaključio je Savić.

Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da isključuje mogućnost da u BiH ne bude izbora jer tolika degradacija demokratskih institucija neće biti tolerisana niti je BiH u stanju da sebi dopusti tu vrstu luksuza.

– Poigravanje s građanima i njihovim pravima negdje pak mora dosegnuti crvenu liniju, pitanje je samo koliko su partijske poglavice svesne da je strpljenje glavnih međunarodnih aktera pri kraju – rekla je Topićeva, dodajući da smatra da do izmjena Izbornog zakona BiH neće doći kompromisom partija već laganim, a možda i jačim zavrtanjem ruku međunarodne zajednice, jer BiH sebi ne može dopustiti da izgubi narednu deceniju.