Uklanjaju legla gubara sa oko 700 hektara šume




Osim državne šume, uveliko je stradalo i drveće na privatnim posjedima, kao i voćke. U Centru za gazdovanje kršom objašnjavaju da gubara uklanjaju mehaničkim putem, jer im zbog posjedovanja ekološkog, FSC sertifikata, nije dozvoljeno da koriste bilo kakva hemijska sredstva.

– Gubar je ove godine napao oko 2 000 hektara državne šume na našem području, dok za privatnu šumu nemamo podatke o površini. Cilj nam je da do kraja godine uklonimo legla sa tih 700 hektara, koji su najviše pogođeni. Mi, osim mehaničkog uklanjanja ove štetočine, konstantno edukujemo i stanovništvo da bi mogli sami da uklone legla gubara sa stabala – objašnjava za „Jadran Trebinje“ Drago Petković, rukovodilac radne jedinice za ostale proizvode šumarstva i ostale dijelatnosti trebinjskog Centra za gazdovanje kršom (CZGK).

Drago PetkovićDrago Petković

Inženjer šumarstva u CZGK Jovana Petijević, kaže da se legla gubara uglavnom nalaze na skrovitim dijelovima, od korjena do krošnje drveta. Vlasnicima šume i voćnjaka preporučuje da pregledaju stabla.

– Jajna legla se mogu primijetiti od samog korjena do neke visine da uđe u krošnju oko tri metra. Mi mehanički, pomoću špartle, uklanjamo ovo jajno leglo. Ono što skinemo, stavimo u jednu kesu i na kraju uništimo. Važno je da sklonimo kompletno jajno leglo i da ga nakon skladištenja u kesu, zapalimo – objašnjava Petijević.

jovana petijevićJovana Petijević

Gubar se u povećanom broju ove godine prvo pojavio na području Trebinjske šume, te dijelom na Zubcima i na Jasenu. Trebinjci kažu da odavno nisu vidjeli ništa slično.

– Ne pamtim ovakvu najezdu kakva je bila u maju i junu ove godine. Nigdje nije bilo ni lista, ostale su samo grane. Sve su obrstili. Dijelovi lišća su padali na zemlju, to je bilo strašno – priča Luka Stanković iz Kočela i dodaje da su mu šumari objasnili kako da zaštiti sopstvenu šumu.

Gubar je, kažu stručnjaci, najopasniji, kada je u stadijumu gusjenice. Od njegove brojnosi, uzrasta i apetita, zavisi i nivo štete, koju će da pričini.

– Sporni su maj i jun, tada je najopasniji, a šteta koja nastaje od njega je ta što on jede list. Kada izgubi lisnu površinu, priroda biljke je da će ona opet da olista te godine, ali tada se biljka dodatno troši. Ona crpi zalihe energije ili ugljenih hidrata koje ima u sebi i te godine najčešće izostaje plodonošenje. Ako ova gradacija potraje dvije ili tri godine, to fiziološki iscrpi biljku i onda je ona pogodna za druge patogene organizme.  To se u šumarstvu zove ulančavanje štete, gdje više patogenih organizama izazove sušenje biljke – objašnjava Petković.

Interesantno je da gubar napada gotovo sve drvenaste vrste, osim jasena, a razlog za to bi mogla da bude njegova gorčina.

Radnici CZGK o načinu uklanjanja legla gubara informisali su i vlasnike šume i voćnjaka na području Duži i Tvrdoša, gdje se nalaze i dva manastira. Edukativna predavanja održana su i u Gradu Sunca, u područnoj školu na Dražin Dolu, te u kasarni na Dužima, i u Odjeljenju KPZ, koje se takođe nalazi u ovom mjestu.

– Ako vlasnici privatne šume ili voćnjaka primijete na svojim stablima legla gubara, a ne znaju kako da ih uklone, neka nas slobodno kontaktiraju. Mi ćemo im rado pokazati kako da to urade na bezbjedan i efikasan način – apeluju iz trebinjskog CZGK.

Projekat uklanjanja legla gubara sa stabala, trebinjski Centar za gazdovanje kršom realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.



Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Jadran Trebinje® 2022. All rights reserved.

Made By


Adria Management Services

Naslovna
Sve vijesti
Pretraga