Trebinjski vatrogasci ne miruju ni zimi, gore kontejneri i dimnjaci!

Prema riječima Zdravka Kašikovića, komandira Teritorijalne vatrogasne jedinice Trebinje samo u prošloj godini, vatrogasci su za vrijeme sezone grijanja gasili 57 požara na gradskim kontejnerima. Uzročnik je, kaže, uglavnom ljudski faktor, jer građani u njih često istresaju pepeo sa žarom.

– Činjenica da su ti požari uglavnom u zimskom periodu, kada traje grijna sezona, govori nam da je u pitanju ljudski faktor i istresanje pepela u kontejnere. Mi smo samo u zadnja tri mjeseca prošle godine imali 21 požar na kontejnerima, a tokom ljetnog perioda imali smo samo dva takva slučaja. I tu pretpostavljamo da je u pitanju bio neki nesavjesni pojedinac, koji je bacio opušak ili nešto slično – navodi Kašiković za „Jadran Trebinje“.

Tako zimi trebinjski vatrogasci svaki treći ili četvrti dan u prosjeku moraju da gase požar na nekom od gradskih kontejnera. Prema riječima Kašikovića, ovakvi požari stvaraju problem i građanima, i vatrogascima, ali i komunalcima, jer nekon jednog ili dva požara, kontejneri se oštete i uglavnom više ne budu za upotrebu.

– Apelujem da građani savjesno odlažu pepeo. Postoje metalne kante sa poklopcima u može koje sedmično da se odlaže taj otpad, i da se on rashlađen zatim odnese u kontejner, jer tako više nema bojazni da će on da se zapali. S obzirom na to da u ovom periodu imamo i veliki broj požara u zatvorenom prostoru, apelujem da građani prilikom napuštanja stambenih jedinica isključe sva svoja grijna tijela u stanu, da ne bi došlo do ljudskih i materjalnih gubitaka. Svi unutrašnji požari se uglavno dešavaju ili zbig kvara na instalacijama ili zbog ostavljenih uključenih grijenih tijela – kaže Kašiković.

Nisu rijetke situacije da požari izbijaju i radi neočišćenih dimnaja, a to se, prema riječima vatrogasaca, uglavnom događa u drugom dijelu grijne sezone. Apeluju da građani vode računa i o ovom problemu, te da svoje dimnjake čiste redovno i na vrijeme.

Vatrogasci gase požare i na otvorenom, i u zimskom periodu. Tako su sredinom decembra gasili požar koji je izbio na Laotaru.

– I to je bio ljudski faktor. Mi smo kroz snijeg i kroz led na jednom dijelu Leotara, došli sa južne strane, gdje je bio požar. Ljudi misle da nije problem izaći na Leotar i gasiti vatru, a jeste, jer morate da nosite 25 litara vode i da idete duže od sat vremena u jednom smjeru. Još ako je vjetrovito, vatra se rasplamsa i postane širih razmjera. U takvim uslovima kreće se pet do šest kilometara na sat, a vi na tom terenu možete da se krećete otprilike kilometar i po na sat – objašnjava Kašiković.

On apeluje da ljudi koji čuvaju stoku u okolini grada ne pale vatru na tim područjima ili da je potpuno ugase u slučaju da to učine.