Patrijarh Porfirije: Ono što je za Rimokatoličku crkvu Vatikan, to je za nas Kosovo



Patrijarh Porfirije: Ono što je za Rimokatoličku crkvu Vatikan, to je za nas Kosovo

Patrijarh srpski Porfirije-Foto:Tanjug


Patrijarh je u intervjuu za RTS, upitan da li se sve vladike slažu sa njegovom rečenicom da je referendum za Kosovo i Metohiju održan 1389. godine, istakao da se stav crkve o tom pitanju nije mijenjao i da je svima dobro poznat.

– Ja dosad nisam naišao ni na jednog od braće episkopa, a i u sveštenstvu, na disonantne tonove kada je reč o Kosovu. Naravno da za nas Kosovo nije samo političko pitanje, to je mnogo dublje duhovno pitanje. Zato mi kažemo da Kosovo nije naprosto mit, zato što na planu mita vi možete biti gubitnik ili dobitnik. Kosovo je kao zavjet za nas vezano za Novi zavjet, a u središtu, u srži Novog zavjeta stoji svetost i mi smo pozvani na svetost i za nas je Kosovo zaista svetinja – naglasio je patrijarh.

Istakao je da je imao mogućnost da se, otkako je došao na poziciju patrijarha, sreće sa ljudima iz čitavog svijeta i da je, kako bi dočarao, šta za nas Kosovo praktično znači, mnogima govorio da je “ono što je za Rimokatoličku crkvu Vatikan, to je za nas Kosovo”.

– Najbolje je Vasko Popa rekao, ‘polje kakvog nema, nebo iznad zemlje i nebo ispod zemlje’. Dakle, Kosovo je za nas okovano nebom i u tom smislu, ne može biti predmet pragmatičnosti, predmet racionalnog i logičnog. Šta je to efemerna dobit, šta je to praktično korisno, jer onog trenutka kad mi ugasimo Kosovo u sebi, mi naprosto postajemo identitetski nešto sasvim drugo u odnosu na čitavu našu istoriju i predistoriju, u odnosu na svoje oce, praoce i svega ostalog – poručio je patrijarh.

Dodao je da je kontinuitet i pogled i hod u budućnost jednog naroda nemoguć bez dubokog korena i da je za nas Kosovo najdublji koren.

Jasenovac je najveće svetilište u srpskom narodu, a ne matematika i brojke

Patrijarh srpski navodi da je položaj Srba u Hrvatskoj široka, slojevita tema, naglašavajući da je njegov duboki utisak da strah kod mnogih Srba u Hrvatskoj postoji.

– On nije od juče i ne može se jednostavno jednim potezom ruke i operacijom i prevazići, a strah je najveći mogući čovjekov neprijatelj, kad ste u strahu, ne treba vam drugo robovanje, bez mogućnosti ste da afirmišete svoj potencijal. On postoji i sputava otvoreno, spontano, autentično funkcionisanje mnogih ljudi. On ima ima svoje objektivne korone, ali iz tih objektivnih se razvijaju i subjektivni koreni – naglašava poglavar SPC.

Smatra da u Hrvatskoj postoji veoma veliki broj ljudi, Hrvata, u raznim strukturama njihovog društva, koji čine sve da otupe taj strah kod svojih sugrađana Srba i da pruže prostor da budu rame uz rame građani kao i svi drugi građani.

– Naravno postoje i takvi koji koriste brutalan jezik, koji proizvode upravo sliku koju ste vi naveli, osjećanje kod mnogih Srba da su, najblaže rečeno, višak na prostorima Hrvatske. Ne samo da imam ogromnu nadu da ta grupa ekstremista neće prevagnuti, jer nije dominantna u hrvatskom društvu, već da će ove sile i snage dobrih ljudi kakvih tamo ima prije ili kasnije učiniti da okovi straha koji sputavaju i vezuju neke Srbe jednostavno sami po sebi iščeznuti – navodi patrijarh srpski.

Govoreći o Jasenovcu i žrtvama, ističe da je Jasenovac prije svega sveto mjesto, najveće svetilište u srpskom narodu.

– Ja sam bezbroj puta bio tamo, bio sam prije tri dana, posjetio monahinje u Jasenovcu, i svaki put kad odem u Jasenovac, ja se duhovno obnovim, osnažim, osnažim se upravo na planu po svaku cijenu truda i napora da propovedamo jevanđelje i da je svaki čovjek ikona Božija, da je za svakog pojedinca Hristos raspet – naglašava patrijarh.

Istovremeno, dodaje, važno je reći da za nas Jasenovac nije matematika i nisu brojke.

– Ja u Jasenovac idem da se molim bogu, tim svetim mučenicima da budu podrška i nama koji smo i danas raspeti. Otuda pokušaj da se i mi iz crkve uvučemo u raspravu o brojkama jeste pokušaj da se izmjesti suština toga mjesta i svog pravnog okvira je da se premjesti na tablo gdje se licitira o brojkama – ističe poglavar Srpske pravoslavne crkve.

Poručuje i da je protiv svake vrste revizionizma, u bilo kom smjeru i pravcu.

– Pritom ostavljam uvijek komfor istoričarima da na osnovu različitih parametara i dokumenata zaključuju o brojkama. Ali ne mogu da odolim utisku i da ne kažem da je revizionizam veoma aktuelan danas, ne samo kod nas, već globalno govoreći, rasprave o Prvom svjetskom ratu donose zaključke, a koji su revizija događaja koji su se desili. Najbolja moguća stvar u Jasenovcu je što je vladika Jovan tamo osnovao manastir i ja pozivam braću i pravoslavne Srbe da idu u Jasenovac na pokloničko putovanje, kad dođu tamo, biće im sve jasno – naglašava patrijarh srpski.

Zna se dobro kom su narodu pripadali oni koji su stradali u Jasenovcu

Patrijarh je poručio da se zločinci koji su mogli da počine takve zločine kakvi su počinjeni u Jasenovcu, kao i zločinci koji su činili slične stvari na svakom drugom mjestu, ispisuju iz svakog naroda zato što se ispisuju iz ljudskog roda.

– Naišao sam na primjedbe pojedinih stručnjaka ili pak i na kritike ovde u našoj javnosti, ali ja sam govorio iz perspektive ljubavi božje. Zašto? Zato što su prije svega svi oni koji su u Jasenovcu postradali nevine žrtve, a to su svetitelji božji. Zna se dobro kom su narodu oni pripadali, zna se da su to Srbi, zna se da su to Jevreji, Romi i jedan neveliki broj Hrvata. Dakle, zna se ko je tamo stradao, ali onog trenutka kada neko postane svetac božji, ljubavlju i blagodaću božjom, a to nesumnjivo mučenici jasenovački jesu, onda taj konkretni čovjek iz konkretnog mesta sa imenom i prezimenom prevazilazi okvire svoga naroda i pripada svima. Svi onda mogu njima da se mole, kao i svakom drugom svetitelju – naglasio je poglavar Srpske pravoslavne crkve.

Istakao je da se zna da kom narodu pripadaju oni koji su činili zločine u Jasenovcu.

– Zna se da su to bili Hrvati, ali zločine čineći, na način na koji su ih činili, oni su ukinuli svaki trag ikone božje u sebi. Oni su se poistovetili sa beslovesnim životinjama. I u tom smislu, oni su se ispisali iz ljudskog roda. Oni ne pripadaju nikome i oni, kao i svaki drugi zločinci, na svakom drugom mjestu – kazao je patrijarh i dodao da to nije njegov lični stav, već “iskustvo jevanđelja Hristovog, iskustvo raspetog i vaskrslog Hrista i iskustvo miliona mučenika za Hrista kroz istoriju sve do naših dana”.

Poručio je da onaj koji plače na jedno oko, a ima utisak da oplakuje sebe, svoju bol i svoje žrtve, a da druge žrtve nisu dostojne istog oplakivanja, zapravo ni svoje žrtve istinski i autentično ne poštuje.

– Mi zapravo da bismo mogli da prepoznamo bol drugoga, da poštujemo istinski žrtvu drugoga, moramo svoje žrtve autentično, opet u duhu jevanđelja, u duhu ljubavi Hristove poštovati – kazao je patrijarh Porfirije.

Naglasio je da nečije stradanje, stradanje našeg bližnjeg, najčešće doživljavamo kao provokaciju koja proizvodi erupciju različitih nagona u nama, zbog silnih nerazriješenih problema u odnosu na svoj identitet.

– Onog trenutka kada mi istinski budemo poštovali svoje žrtve, kada budemo te žrtve doživeli u perspektivi blagodati božje i njegovog svetla, onda ćemo i te kako moći da prepoznamo žrtvu drugoga. Onaj ko nije osjetio istinski bol, on teško može da osjeti, osim ako nije svetitelj božji ili na putu svetosti, teško može da oseti bol drugoga –  naveo je patrijarh srpski.

Poručio je, odgovarajući na pitanje da li postoje mjesta na kojima Srbi treba da traže oproštaj, da je suština jevanđelja Hristovog praštanje i da se svaki dan u crkvi u molitvi Oče naš izgovara stih “i oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim”.

– To da li će nama Bog oprostiti je u direktnoj korelaciji u zavisnosti od toga da li mi praštamo drugima i da li ištemo oproštaj od drugih. Prema tome, sigurno da ima mesta na koje mi treba da odemo, da se poklonimo Bogu i da osetimo bol, što je neko, iz bilo kog razloga, ko je deo našega organizma učinio, bol nekom pojedincu, nekoj porodici ili nekom narodu – istakao je patrijarh Porfirije.



Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci


Jadran Trebinje® 2022. All rights reserved.

Made By


Adria Management Services

Naslovna
Sve vijesti
Pretraga